Kako računamoocjenu pogodnosti

Svaka ćelija od 20 puta 20 metara u Crnoj Gori dobije ocjenu od 0 do 100 za svaku kulturu, i ta ocjena je obična formula nad stvarnim podacima, bez vještačke inteligencije i bez skrivenih koraka, pa je ovdje cijela, sa težinama, granicama i jednim primjerom izračunatim do kraja.

Formula ocjene

Ocjena ima dva dijela. Prvi je težinski prosjek šest faktora, đe svaki faktor već ima vrijednost od 0 do 1, a težina kaže koliko nam je taj faktor važan. Drugi dio su ograničavajući faktori, i oni ne ulaze u prosjek, nego ga množe, pa najslabiji od njih određuje plafon.

Zato prestrma padina, previsok teren ili prehladna zima ne mogu da se "isprave" lijepim vrijednostima drugdje. Ako je jedan ograničavajući faktor 0, ocjena je 0, ma kako dobro izgledalo sve ostalo.

Visina i nagib su i u prosjeku i među ograničavajućim faktorima, kao u kodu. Ako neki faktor za ćeliju nema podatak, izostavlja se, a njegova težina se ne broji u nazivniku.

O=100·P·M
P=Σ wi fiΣ wi
M=min(fvis, fnag, fmraz, ftopl)
O
ocjena ćelije, od 0 do 100, u fajlu zaokružena na cijeli broj
P
težinski prosjek faktora, od 0 do 1
M
najslabiji od četiri ograničavajuća faktora: visina, nagib, najhladniji mjesec i toplina sezone (pokrivač zemljišta tu više nije, vidi niže)
fi
vrijednost faktora i, od 0 (ne odgovara) do 1 (idealno)
wi
težina faktora: visina 0,25, nagib 0,25, strana svijeta 0,15, padavine 0,15, NDVI 0,10, vlažnost vazduha 0,10

Ćelija je pogodna od 60 naviše, manje pogodna od 40 do 59, a ispod 40 nije pogodna.

Kako vrijednost postaje broj od 0 do 1

Za svaku kulturu imamo dva raspona: idealni, u kojem faktor dobija punih 1, i prihvatljivi, širi od njega. Između granice idealnog i granice prihvatljivog ocjena pada pravolinijski do nule, a izvan prihvatljivog je 0. Na grafikonu to izgleda kao trapez.

f(x)=
1kad je a ≤ x ≤ b, idealno
x − a0a − a0kad je a0 ≤ x < a
b0 − xb0 − bkad je b < x ≤ b0
0u svim ostalim slučajevima

[a, b] je idealni raspon, [a0, b0] prihvatljivi.

Godišnje padavine za vinovu lozu, vrijednost faktora Faktor je 1 između 400 i 1200 mm, pada do 0 na 300 i na 2000 mm. Ćelija iz primjera ima 1628 mm i dobija 0,46. 1 0 idealno 1628 mm, f = 0,46 1628 mm, f = 0,46 400 1200 2000 mm

Godišnje padavine i vinova loza: idealno 400 do 1200 mm, prihvatljivo 300 do 2000 mm. Ćelija iz primjera ispod ima 1628 mm, pa je faktor (2000 − 1628) / (2000 − 1200) = 0,46.

Faktori koji nemaju raspon

  • NDVI (koliko je zemlja zelena ljeti): f = (NDVI − 0,2) / 0,4, ograničeno na 0 do 1, pa je sve ispod 0,2 nula, a sve iznad 0,6 puna jedinica.
  • Strana svijeta, samo za vinovu lozu, maslinu i breskvu: f = (1 − n) / 2, đe je n sjevernost padine, od −1 (padina gleda na jug) do 1 (gleda na sjever). Na nagibu manjem od 2° strana svijeta ne znači ništa, pa je f = 0,5. Za voćke sa sjevera ovaj faktor ima težinu 0, pa je zbir težina 0,85.
  • Pokrivač zemljišta više nije faktor (odluka od 10. 11. 2026.). Do tada je drveće vrijedilo 0,35 i obaralo cijelu ocjenu, a provjera na maslinjacima iz OpenStreetMap-a je pokazala da satelit 92 % njihovih ćelija vidi kao drveće. Sa satelita se zasad drveća ne razlikuje od šume, pa pokrivač više ne obara ocjenu, nego ga samo označimo: kad je bar 30 % zone pod drvećem po ESA WorldCover-u, na zoni piše "Provjeri na terenu: satelit ovdje vidi drveće (šumu ili postojeći zasad)", a kad zona dira voćnjak, maslinjak ili vinograd ucrtan u OpenStreetMap, piše "Postojeći zasad (OSM, stvarni podaci)". Nijedna od te dvije oznake ne mijenja broj.
  • Temperatura dolazi iz mreže od 1 km, pa je spuštamo na visinu same ćelije: T = T1 km − 0,0065 · (h − h̄1 km), to jest 6,5 °C manje na svakih 1000 m iznad prosječne visine okolnog kvadrata.

Šta ćeliju izbacuje

  • Ako su izgrađeno i voda zajedno više od 15 % ćelije, ocjena je 0.
  • Ako u ćeliji po ESA WorldCover-u preovladava snijeg i led, močvarna trava ili mangrove, ocjena je 0, jer tu nijedna od naših kultura ne može da raste. Drveće, žbunje, travnjak, njiva, golo tlo i mahovina se ne izbacuju, tu odlučuju klima i teren.
  • Ako je središte ćelije u izgrađenom području iz OpenStreetMap-a (stambeno, poslovno, industrijsko, zgrade), ocjena je 0, čak i kad satelit tu vidi bašte.
  • Kanjon nema ocjenu, piše se kao nepristupačno. Ćelija je kanjon kad joj je u krugu od 1000 m otvorenost neba najviše 0,65, a indeks hladnog vazduha joj je najmanje 0,25, i kad takva mrlja ima bar 4000 m². Obale akumulacije Piva do 100 m od vode računaju se kao kanjon.
  • Zona je skup susjednih pogodnih ćelija (ocjena 60 i više, zaokružena na cijeli broj) od najmanje 2000 m², to jest pet ćelija. Zona nikad ne prelazi granicu bloka od 400 × 400 m, pa je velika pogodna površina podijeljena na manja područja od najviše 16 ha, koja se biraju jedno po jedno. Manje mrlje se ne nabrajaju, ali ulaze u ukupnu pogodnu površinu.
  • Pouzdanost zone je visoka, pa pada za jedan stepen ako zona ima manje od 25 ćelija, još jedan ako ima manje od 5, i još jedan ako je ljeti bilo u prosjeku manje od 5 čistih satelitskih snimaka.

Težine i rasponi po kulturi

U svakoj ćeliji tabele gornji broj je idealni raspon, a donji, sivi, prihvatljivi. Ovo su privremene težine, čeka potvrdu agronoma, i sve stoje u jednom fajlu koji agronom može da ispravi.

KulturaVisina, mNagib, °Najhladniji mjesec, min °CApril do septembar, °CPadavine, mm/god.Vlažnost, %Strana svijeta
Vinova loza0–500−10–7000–150–25od −3od −715–2112–24400–1200300–200040–7030–80jug, težina 0,15
Maslina0–400−10–6000–200–25od 2od −217–2414–27500–1400300–220040–7230–85jug, težina 0,15
Breskva0–400−10–6000–120–20od −3od −716–2313–26500–1400350–220040–7030–82jug, težina 0,15
Jabuka400–1000200–12000–150–25od −9od −1413–1910,5–22600–1600450–240045–7530–85ne računa se
Šljiva200–900100–11000–180–30od −8od −1315–1912,5–22600–1600450–240045–7530–85ne računa se
Kruška200–900100–11000–150–25od −7od −1214–2012–23600–1600450–240045–7530–85ne računa se
Dunja200–800100–10000–150–25od −9od −1414–2012–23600–1600450–240045–7530–85ne računa se

Primjer: jedna ćelija u Podgorici

Vinova loza, ćelija na 42,39053° N i 19,21007° E, opština Podgorica. Ravnica na 19 m, padina od 12° okrenuta više ka jugu nego ka sjeveru, cijela ćelija je njiva po ESA WorldCover-u. Vrijednosti su pročitane iz istih slojeva iz kojih je napravljena karta, a rezultat se poklapa sa objavljenim fajlom.

P = 0,858 / 1,00 = 0,858
M = min(1; 1; 1; 0,904) = 0,904
O = 100 · 0,858 · 0,904 = 77,5

U karti stoji 78. Najviše je koštaju padavine, jer ova ćelija po klimatskim normalama ima 1628 mm kiše godišnje, što je iznad idealnog raspona za lozu, i toplina sezone, koja je za nijansu iznad 21 °C.

Faktori ćelije iz primjera, vinova loza. Oznaka u M znači da faktor ulazi samo u ograničenje.
FaktorVrijednostfww · f
Visina19 m1,000,250,250
Nagib12,0°1,000,250,250
Strana svijetan = −0,600,800,150,120
NDVI, ljeto 2026.0,4710,680,100,068
Padavine1628 mm0,460,150,070
Vlažnost vazduha63,4 %1,000,100,100
Pokrivač zemljišta100 % njivanije faktorsamo maska
Najhladniji mjesec1,5 °C1,00u M
Toplina sezone21,3 °C0,90u M
Zbir1,000,858

Odakle su podaci

Sve je obrađeno unaprijed, Python skriptama na mreži od 20 m u projekciji EPSG:32634, a sajt samo čita gotove fajlove. Spisak licenci je i na stranici Uslovi.

IzvorŠta dajeVrijemeRezolucijaNavođenje
Copernicus DEM GLO-30visina, nagib, strana svijetasnimano 2011. do 2015.30 m, preračunato na 20 mProduced using Copernicus WorldDEM-30 © DLR e.V. 2010-2014 and © Airbus Defence and Space GmbH 2014-2018, provided under COPERNICUS by the European Union and ESA
ESA WorldCoverudio njive, drveća, izgrađenog i vode u ćeliji2021.10 m© ESA WorldCover project 2021 / Contains modified Copernicus Sentinel data (2021) processed by ESA WorldCover consortium, CC BY 4.0
Sentinel-2, Google Earth EngineNDVI, medijan ljetnih snimaka, oblaci maskirani sa Cloud Score+1. jun do 31. avgust 2026. (ljeto 2025. je izvezeno, ali ga ocjena sada ne koristi)10 m, prosjek na 20 mContains modified Copernicus Sentinel data (2025, 2026)
WorldClim v1najhladniji mjesec, prosjek april do septembar, godišnje padavinenormale 1960. do 1990.oko 1 kmWorldClim, Hijmans i saradnici 2005, besplatno za akademsku upotrebu
ERA5-Landrelativna vlažnost april do septembar2001. do 2020.oko 11 kmCopernicus Climate Change Service, ECMWF
OpenStreetMapizgrađena područja i zgradeizvod od 29. 10. 2026.vektor© OpenStreetMap contributors, ODbL 1.0
OpenStreetMap, granicegranice 25 opština, uključujući Tuzi i Zetuizvod od 29. 10. 2026.vektor, administrativni nivo 6© OpenStreetMap contributors, ODbL 1.0

Šta ova ocjena ne zna

  • Težine i rasponi su privremeni, čeka potvrdu agronoma. Postavili smo ih sami i provjerili na nekoliko poznatih mjesta, a na terenu ih još niko nije potvrdio.
  • Klima su prosjeci od 1960. do 1990. i vlažnost od 2001. do 2020., a ne današnje vrijeme, pa ni ovogodišnji mraz ni sušno ljeto ne ulaze u broj.
  • Satelit ne vidi tlo ni njegovu kiselost, ne zna ima li vode za navodnjavanje, kome parcela pripada, ni kako se hladan vazduh skuplja u maloj uvali koju mreža od 20 m ne razlikuje.

Ocjena je polazna tačka, a detalje treba provjeriti na samoj parceli, najbolje uz savjetodavnu službu ili agronoma.

Nazad na izbor kulture

Kako računamoposlovnu lokaciju

Alat ne pogađa koji će lokal uspjeti, nego broji ljude oko svakog mjesta, oduzme im one koje već privlači postojeća konkurencija i taj broj uporedi s tipičnim postojećim mjestom iste vrste u Crnoj Gori. To su poznati modeli iz geografije trgovine, bez vještačke inteligencije i bez težina koje bismo sami izmislili.

Mreža šestouglova i ko gdje živi

Crna Gora je podijeljena na šestougaone ćelije H3. Kad izaberete opštinu, ćelija ima oko 10 ha, a za cijelu državu oko 74 ha, pa alat pokazuje koji kvart ili dio ulice ima više kupaca, s tačnošću od nekoliko stotina metara, a ne koji je lokal bolji od lokala preko puta.

Broj stanovnika svake od 25 opština je tačno iz popisa 2023. Unutar opštine ljudi su raspoređeni po zapremini stambenih zgrada iz satelitskog sloja GHSL 2020, jer đe je više stambene gradnje, tu živi više ljudi, pa neboder nosi više stanovnika od kuće iste površine.

Na karti to piše kao procjena usklađena s popisom 2023. Djeca od 6 do 14 godina su takođe iz popisa, raspoređena po udjelu djece iz WorldPop 2020 procjene.

Dvije veličine ćelije

rezolucija 9
oko 0,105 km², centri susjednih ćelija oko 348 m, kad je izabrana opština
rezolucija 8
oko 0,74 km², centri susjednih ćelija oko 920 m, za cijelu državu
granice
25 opština iz OpenStreetMap-a, uključujući Tuzi, Zetu, Petnjicu i Gusinje

Udaljenost je vazdušna, ne po putu. Vrijeme putovanja uživo služi samo da se potvrdi izabrano mjesto.

Koliko kupaca bi izabralo novo mjesto

Za kafić, restoran, apoteku, market i poštu alat koristi Huffov model iz 1963. Svaki stanovnik dijeli svoje odlaske između svih mjesta iste vrste u blizini, a bliže mjesto dobija veći dio. Novo mjesto se zamisli u ćeliji i izbroji se koliko bi mu ljudi pripalo, kad se postojeća konkurencija uzme u obzir.

Kupci se broje do 1,6 km, jer je prema američkom istraživanju pješačkih putovanja (Yang i Diez-Roux, 2012) medijan oko 800 m, a oko 18 % ih je duže od 1,6 km. Za Crnu Goru takav podatak nemamo, pa je to pretpostavka. Za poštu su konkurencija postojeće pošte iz OpenStreetMap-a, a kurirske službe nisu, jer one ne rade isti posao kao šalter pošte.

U ocjenu ulaze samo stanovnici. Zaposlene, učenike i turiste u krugu od 1,6 km kod kafića i restorana alat samo prebroji iz OpenStreetMap-a i pokaže uz oznaku da nisu u ocjeni, jer objavljene težine za njihovo miješanje u Crnoj Gori ne postoje.

Kj=Σ Si·fijfij + Σ Ak fik
fij=max(dij, d0)−β
Kj
očekivani broj kupaca novog mjesta u ćeliji j
Si
stanovnici ćelije i, samo ćelije do 1,6 km
Ak
postojeća mjesta iste vrste u ćeliji k, iz OpenStreetMap-a
dij
vazdušna udaljenost, a d0 oko 122 m je prosječna udaljenost unutar jedne ćelije, da ćelija nikad nema nultu udaljenost do sebe
β
2 za kafić, apoteku, market i poštu, 1,5 za restoran, jer ljudi za restoran idu dalje

Raspon 1,5 do 2 za β navodi Esri ArcGIS Business Analyst, a Liang i saradnici (2020) nalaze da posjete marketima brže opadaju s udaljenošću.

Nova škola: djeca bez škole u blizini

Za školu alat ne traži kupce, nego djecu od 6 do 14 godina koja nemaju osnovnu školu na 4 km vazdušne udaljenosti. Bira mjesto koje bi pokrilo najviše takve djece, označi ih pokrivenom, pa traži sljedeće, što je pohlepna verzija modela maksimalnog pokrivanja (Church i ReVelle, 1974).

Danas oko 94 % djece živi do 4 km od neke od 156 osnovnih škola ucrtanih u OpenStreetMap, pa je za novu školu najčešći iskren odgovor da dobrog mjesta nema.

Granicu od 4 km je odredio autor projekta. Bosna i Hercegovina daje besplatan prevoz učenicima koji žive dalje od 4 km, a crnogorski propis o tome nismo našli.

Šta mjesto isključuje

  • Kafić i restoran: više od pola ćelije je kopno, u ćeliji je bar jedna ucrtana zgrada, a ulica je bliže od 100 m.
  • Apoteka i pošta: kopno, zgrada i naselje, to jest stambena ili poslovna zona ili bar 20 stanovnika.
  • Market: isto kao apoteka, uz ulicu za dostavu robe bliže od 50 m.
  • Škola: bar 80 % kopna, nagib do 10°, ulica bliže od 100 m i bar 1 ha slobodnog ravnog zemljišta.
  • Isključena ćelija je na karti tamna i u njoj piše razlog. Pravilo najmanje udaljenosti između apoteka je isključeno, jer takav propis u Crnoj Gori, koliko smo našli, ne postoji.

Ocjena i tri najbolja mjesta

Svako postojeće mjesto iste vrste u Crnoj Gori je izmjereno kao da je novo, uz to da sebe izbaci iz konkurencije, i uzeta je medijana, to jest vrijednost u sredini svih tih mjesta. Kad niže pišemo "prosjek" za ovu ocjenu, mislimo upravo na nju. Ocjena 50 tako znači mjesto kao tipično postojeće, a 100 dvostruko ili više.

Tri najbolja mjesta su ćelije s najvišom ocjenom koje su međusobno dovoljno razmaknute i dostižu bar 85 % medijane. Ako ih u opštini nema, alat to kaže i pokaže koliko je najbolje mjesto blizu prosjeka.

O = min(100, 50 · K / medijana)

Iznad prosjeka znači bar 115 % medijane, oko prosjeka 85 do 115 %, a ispod prosjeka manje od 85 %.

Medijane postojećih mjesta u Crnoj Gori, 10. 11. 2026. (pošta 11. 11. 2026.)
VrstaMjeri seMedijanaMjesta
Kafićkupci do 1,6 km3051.008
Restorankupci do 1,6 km2041.251
Apotekakupci do 1,6 km1.915186
Marketkupci do 1,6 km4161.067
Poštakupci do 1,6 km3.45389
Školadjeca do 4 km288145

Medijana je računata samo na mjestima koja prolaze pravila.

Kako smo provjerili metod

Svako postojeće mjesto iz OpenStreetMap-a smo izbrisali iz podataka, izračunali njegovu ćeliju kao da je novo mjesto i gledali je li palo u najboljih 20 % ćelija svoje opštine. Slučajan izbor bi dao 20 %, a prosječni percentil bi bio 0,5.

Provjera pokazuje da postojeća mjesta leže tamo đe model vidi kupce, ali ne i da ta mjesta dobro zarađuju. Mjesta u isključenoj ćeliji se računaju kao promašaj.

Provjera izostavljanjem jednog po jednog mjesta, 10. 11. 2026. (pošta 11. 11. 2026.)
VrstaMjestaU najboljih 20 %Prosječni percentil
Pošta9757,7 %0,75
Apoteka19147,1 %0,74
Market1.12642,9 %0,69
Restoran1.43729,1 %0,59
Kafić1.14227,8 %0,61
Slučajan izbor20 %0,50

Odakle su podaci

Sve je pripremljeno unaprijed, a računanje za izabranu opštinu radi sam pregledač nad gotovim fajlovima. Spisak licenci je i na stranici Uslovi.

IzvorŠta dajeVrijemeRezolucijaNavođenje
OpenStreetMaplokali, pošte, škole, zgrade, ulice, granice 25 opštinaizvod od 29. 10. 2026.vektor© OpenStreetMap contributors, ODbL 1.0
MONSTAT, popis 2023.broj stanovnika po opštini i djeca od 6 do 14 godinakonačni rezultati, saopštenje 133/2024opštinaUprava za statistiku Crne Gore, data.gov.me
GHSL GHS-BUILT-Vzapremina stambenih zgrada, po kojoj se ljudi raspoređuju unutar opštine2020.100 mEvropska komisija, JRC, R2023A, CC BY 4.0
WorldPopudio djece u stanovništvu ćelije2020.100 mWorldPop, CC BY 4.0
H3šestougaona mreža ćelijabiblioteka 4.5rezolucija 8 i 9Uber H3, Apache 2.0

Šta alat ne vidi

  • Zakupnine i cijenu prostora, stvarni broj prolaznika, parking, dozvole i uslove opštine.
  • Kvalitet i cijene konkurencije, kao ni lokale koji nisu ucrtani u OpenStreetMap ili su zatvoreni a još ucrtani.
  • Turiste vidi samo preko ucrtanog smještaja i znamenitosti, a ne preko stvarnog broja noćenja.

Prije odluke prošetajte ulicom u različito doba dana, prebrojite prolaznike i konkurente, pitajte za zakup i parking, a za dozvole se obratite opštini.

Nazad na poslovnu lokaciju

Kako računamosolarni potencijal

Računanje ide u dva koraka. Prvo fizički model izračuna koliko bi struje dao jedan kilovat panela na svakom hektaru zemlje, a onda se mjesta za elektranu ocijene od 0 do 100 po sedam faktora, od sunca do udaljenosti od dalekovoda, s težinama koje su ovdje napisane do kraja.

Koliko struje daje jedan kilovat panela

Proizvodnja se računa unaprijed za svaku ćeliju od 100 puta 100 m, za fiksne panele nagnute 30° i okrenute ka jugu, sa 14 % gubitaka sistema. Rezultat je godišnja energija u kilovat-satima po kilovatu instalisane snage, kWh/kWp.

Model je lanac poznatih koraka iz udžbenika, pa se svaki korak može provjeriti. Jedino oblaci imaju parametre podešene prema PVGIS-u, i to na 46 slučajnih tačaka, dvije u svakoj od tadašnje 23 opštine, a nikad na mjestima na kojima se model kasnije provjerava.

Sedam koraka, mjesec po mjesec

  1. Položaj sunca za tipičan dan svakog mjeseca, sat po sat.
  2. Zračenje vedrog neba po modelu Ineichen i Perez (2002), s korekcijom za nadmorsku visinu.
  3. Oblaci kao jedan broj po ćeliji i mjesecu, koji zavisi od godišnjeg doba, padavina, visine i geografske širine.
  4. Podjela na direktno i difuzno zračenje po Erbsu (1982).
  5. Preračun na nagnutu ploču po modelu Hay i Davies.
  6. Sjena okolnih brda iz modela terena, u 24 pravca i do 10 km daleko.
  7. Gubici zbog temperature panela, refleksije i samog sistema.

Koje zemljište dolazi u obzir

Mjesta se ocjenjuju na šestougaonim ćelijama H3 rezolucije 8, od oko 74 ha. Kandidat je ćelija s najmanje 3 ha pogodnog zemljišta, a pogodno je golo tlo, livada, žbunje ili njiva iz ESA WorldCover karte, s nagibom do 15° i na visini do 1800 m.

Šuma, izgrađeno, voda, močvare i snijeg nikad ne dolaze u obzir. Na stranici su unaprijed postavljeni i stroži uslovi, nagib do 10°, najmanje 5 ha, proizvodnja od 1200 kWh/kWp, put do 3 km, dalekovod do 5 km, visina do 1300 m i bez zaštićenih područja, a sve to posjetilac može promijeniti.

Sedam faktora ocjene mjesta. Svaki faktor ide od 0 do 1, a između dvije granice raste ili pada pravolinijski.
FaktorPun bodNulaw
Proizvodnjaod 1450 kWh/kWpdo 1000 kWh/kWp0,35
Terennagib do 3°nagib od 15°, a padina ka sjeveru gubi do pola0,15
Blizina putado 100 mod 3 km0,15
Blizina dalekovodado 200 mod 5 km0,15
Vrsta zemljištagolo tlo i livada 1žbunje 0,8, njiva 0,60,10
Blizina naseljado 500 mod 5 km0,05
Veličinaod 10 ha pogodnogsrazmjerno manje0,05
Zbir težina1,00

Ocjena mjesta od 0 do 100

Ocjena je težinski zbir sedam faktora, a na visini od 1200 do 1800 m se smanjuje do 20 %, zbog snijega i težeg pristupa. Težine su privremene i čekaju potvrdu stručnjaka za solarnu energiju.

Snaga elektrane se procjenjuje okvirno, 600 kWp po hektaru pogodnog zemljišta.

O=100·Σ wi fi·(1 − s)
fi
vrijednost faktora i, od 0 do 1, iz tabele iznad
wi
težina faktora, zbir je 1
s
umanjenje za visinu: 0 do 1200 m, pa raste pravolinijski do 0,2 na 1800 m

Tri mjesta i koliko smo sigurni

Mjesto je na vrhu liste kad ima visoku proizvodnju, ravan ili blago južni teren, golo tlo ili livadu, i kad je blizu puta i dalekovoda, jer priključak i gradnja tada koštaju manje. Tri najbolja mjesta u opštini moraju biti udaljena bar dva prstena ćelija, oko 2,2 km, a na listi za cijelu državu bar 25 km, da ne bi sva tri bila u istoj dolini.

Pouzdanost nikad nije visoka

  • Pouzdanost je srednja ili niska, jer na terenu nema mjerenja.
  • Niska je kad sjena brda odnosi više od 8 % proizvodnje, kad je mjesto iznad 1300 m, kad je prosječan nagib veći od 10° ili kad je pogodnog zemljišta manje od 5 ha.

Provjera prema PVGIS-u

Proizvodnju smo uporedili s PVGIS-om Evropske komisije, verzija 5.2, na 60 tačaka koje model nije vidio dok je podešavan. PVGIS je i sam satelitski model, a ne brojilo na krovu, ali je to standardna evropska referenca koju koriste banke i instalateri.

U nizijama, đe su elektrane i realne, model je u prosjeku unutar 1,6 %. Na planinama je preoptimističan, u prosjeku oko 3 %, a najviše 11 %, jer oblaci tamo rastu popodne, a mi koristimo jedan broj za cijeli mjesec, i jer snijeg na panelima ne modelujemo.

Razlika modela i PVGIS-a u godišnjoj energiji, 60 nezavisnih tačaka, 10. 11. 2026.
VisinaTačakaProsječna apsolutna razlikaNajveća
0 do 300 m161,6 %3,3 %
300 do 800 m93,8 %5,8 %
800 do 1300 m164,6 %11,2 %
od 1300 m195,3 %10,7 %
Sve tačke603,9 %11,2 %

73 % tačaka je unutar 5 %, a 97 % unutar 10 %. Sve četiri lokacije koje su izabrali stručnjaci su u gornjih 38 % zemlje po našoj ocjeni, a tri od četiri u gornjih 18 %.

Odakle su podaci

Proizvodnja je izračunata unaprijed, Python skriptama, a sajt čita gotove fajlove. Za kliknutu tačku stranica pita i PVGIS uživo, da možete uporediti. Spisak licenci je na stranici Uslovi.

IzvorŠta dajeVrijemeRezolucijaNavođenje
Copernicus DEM GLO-30visina, nagib, strana svijeta i linija horizonta za sjenusnimano 2011. do 2015.30 m, preračunato na 100 mProduced using Copernicus WorldDEM-30 © DLR e.V. 2010-2014 and © Airbus Defence and Space GmbH 2014-2018, provided under COPERNICUS by the European Union and ESA
ESA WorldCovergolo tlo, livada, žbunje i njiva2021.10 m© ESA WorldCover project 2021, CC BY 4.0
WorldClim v1padavine i temperatura vazduha za oblake i toplotu panelanormale 1960. do 1990.oko 1 kmWorldClim, Hijmans i saradnici 2005
OpenStreetMapputevi, dalekovodi, trafostanice, naselja i granice opštinaizvod od 29. 10. 2026.vektor© OpenStreetMap contributors, ODbL 1.0
PVGIS 5.2referenca za provjeru i proračun za kliknutu tačkusatelitski podaci 2005. do 2020.tačkaEvropska komisija, Joint Research Centre

Šta alat ne vidi

  • Sjenu zgrada i drveća, snijeg i prašinu na panelima, ni promjene oblačnosti iz sata u sat.
  • Slobodan kapacitet mreže i uslove priključenja kod operatora.
  • Vlasništvo i namjenu zemljišta po planu, dozvole, zaštićene vrste ni klizišta.

Na terenu provjerite sjenu u zimskim mjesecima i pristupni put, namjenu zemljišta kod opštine, a prije investicije tražite proračun instalatera.

Nazad na solarni potencijal

Kako čitamokvalitet vode

Satelit ne mjeri kvalitet vode, nego boju i površinu vode s visine, pa alat svaki mjesec poredi samo s istom vodom u isto doba ranijih godina i kaže je li uobičajeno, više ili manje nego obično. Uz to stoje stvarna mjerenja institucija, svako u svom bloku, i nikad se ne miješaju u jednu ocjenu.

Šta satelit gleda

Alat prati 26 voda u Crnoj Gori, 13 jezera i akumulacija, 7 dionica rijeka i 6 pojaseva mora, na Sentinel-2 snimcima s pikselom od 10 ili 20 m, mjesec po mjesec od januara 2019. Za svaku vodu i mjesec računa tri satelitska indeksa.

Indeks hlorofila nije kalibrisan na stvarne koncentracije, pa se brojevi ne mogu porediti s dozvoljenim granicama, i zato alat nikad ne kaže da je voda sigurna ili nesigurna.

MNDWI=B3 − B11B3 + B11>0
NDCI=B5 − B4B5 + B4
površina
čisti pikseli s MNDWI većim od 0 su voda, u km²
NDCI
zamjena za količinu algi, medijan nad čistim pikselima vode u jezgru jezera
crvena
refleksija u crvenom kanalu B4, zamjena za mutnoću

Od snimka do mjesečne vrijednosti

  • Dan se koristi samo ako snimak pokriva bar 50 % vode i ako je bar 50 % površine čisto, bez oblaka, sjene, snijega i leda, po Cloud Score+ pragu 0,60 i klasifikaciji scene.
  • Za indekse treba još najmanje 30 čistih piksela vode, odnosno 20 % jezgra jezera, a 10 % za rijeke.
  • Dan s više od 20 % snijega ili leda je označen kao led.
  • Mjesečna vrijednost je medijan upotrebljivih dana, a mjesec bez ijednog takvog dana ostaje prazan i nikad se ne popunjava nagađanjem.

Uobičajeno, više ili manje nego obično

Vrijednost se poredi samo s istom vodom u istom mjesecu, plus-minus jedan mjesec, u ranijim godinama, i to tek kad ima bar 6 takvih vrijednosti. Odstupanje se mjeri robusnim z-skorom, koji ne nasjeda na jedan čudan mjesec u istoriji.

z = (x − medijan) / (1,4826 · MAD)

Od 1 je više ili manje nego obično, od 2 je znatno. Razlika mora biti i dovoljno velika da ne bude šum satelita, bar 5 % medijana za površinu, 0,03 za NDCI i 0,005 za crvenu refleksiju. Trend kroz godine računa se Mann-Kendall testom, tek uz bar 4 godine podataka.

MAD je medijan apsolutnih odstupanja od medijana. Za površinu voda manjih od 1 km² alat ne javlja odstupanja.

Koliko je pouzdan jedan mjesec

Pouzdanost izabranog mjeseca je dobra, ograničena ili slaba, po bodovima. Rijeke su najviše ograničene, jer piksel od 10 m na uskom toku miješa vodu i obalu, a na moru su vrijednosti NDCI male, pa se čitaju samo u odnosu na isto more ranijih godina.

Pravila su privremena i čekaju stručnjaka za kvalitet voda.

Bodovi se saberu: 5 ili 6 je dobra, 3 ili 4 ograničena, manje od 3 slaba.
Šta se gleda2 boda1 bod
Čisti dani u mjesecu3 ili više2
Dužina istorije12 ili više ranijih vrijednosti6 ili više
Pokrivenost čistim pikselima50 % ili više25 % ili više

Tri odvojena bloka za svaku vodu

Svaki blok ima svoj datum, izvor i link, službene ocjene se prepisuju doslovno, a voda za koju nismo našli laboratorijska mjerenja to i kaže. Podatke Morskog dobra i ZHMS prikazujemo uz njihovu saglasnost.

BlokŠta dajeVrijemeOznakaIzvor
Laboratorija, rijeke i jezeranajmanja, srednja i najveća vrijednost godine za pH, kiseonik, nitrate, fosfate i druge parametre, s ocjenom ZHMS, za 49 mjernih mjestaizvještaj za 2025., objavljen 6. 4. 2026.stvarni podaciZavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, uz saglasnost
Laboratorija, kupališta na moruocjena Odlična, Dobra, Zadovoljavajuća ili Loša za 116 kupališta, po ispitivanju i za sezonu2020. do 2026.stvarni podaciJP Morsko dobro, uzorci Instituta za biologiju mora Kotor, uz saglasnost
Uživovodostaj i temperatura vode s automatskih stanica, poređeni s rasponom zadnjih 7 danaposljednje očitavanjestvarni podaci, nekontrolisaniZHMS, a za more Open-Meteo Marine, mreža oko 5 km, kao procjena
Satelitpovršina, NDCI i crvena refleksija, poređeni s istim dobom ranijih godinajanuar 2019. do septembar 2026.procjenaCopernicus Sentinel-2, obrađeno u Google Earth Engine

Šta satelit ne vidi

  • Satelit vidi samo površinski sloj vode i samo kad nema oblaka.
  • Ne vidi bakterije, hemijsko zagađenje, teške metale, kiseonik, temperaturu u dubini ni bilo šta ispod površine.
  • Stanice uživo mjere samo nivo i temperaturu, a ZHMS upozorava da podaci u realnom vremenu nisu prošli kontrolu.

Znatno odstupanje je znak da vrijedi pogledati izvještaje nadležnih institucija, a ne dokaz zagađenja, i za kupanje ili piće važe samo njihova laboratorijska mjerenja.

Nazad na monitoring vode

Odakle subrojke iz priče

Ekološka svijest nije alat koji nešto računa, nego priča u deset slajdova, pa se ovdje ne vidi formula, nego pravilo po kojem biramo brojke: svaka brojka ima izvor koji se može otvoriti, a uz nju piše je li stvarni podatak, procjena ili naš izračun.

Kako biramo izvor

  1. Prvo službeni izvještaji Crne Gore, najviše Četvrti nacionalni izvještaj o klimi Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera iz 2024., uz broj strane na kojoj brojka stoji.
  2. Zatim evropske agencije, kao Evropska agencija za životnu sredinu i njen pregled Europe's environment 2025 za Crnu Goru.
  3. Na kraju naši izračuni iz otvorenih podataka, na primjer udio njiva od oko 1,3 % koji satelit nalazi na ESA WorldCover karti ili vrijednosti Skadarskog jezera iz modula za vodu od oktobra 2023., uvijek označeni kao naši, s opisom kako su dobijeni.

Za svaki izvor zapišemo datum kad smo ga pročitali, a rečenica koju ne možemo potkrijepiti brojkom piše se kao naše zapažanje, bez brojke.

Tri oznake uz brojke

  • Stvarni podaci su izmjereno ili službeno objavljeno, na primjer datum Deklaracije o ekološkoj državi iz 1991.
  • Procjena je rezultat scenarija ili modela, i tako je i označena, a ne predstavlja se kao mjerenje.
  • Naši podaci su naš izračun iz otvorenih podataka, uz napisan metod, i nisu službena statistika, a naše zapažanje sa terena se tako i zove.

Šta priča ne tvrdi

  • Brojke iz izvještaja važe za godine za koje su objavljene, pa na primjer posljednji stub jednog grafikona obuhvata samo tri godine, od 2021. do 2023.
  • Naši izračuni dijele granice i greške karata iz kojih su nastali, pa su gruba slika, a ne mjerenje na terenu.
  • Savjeti s kraja priče su opšti, a za sadnju i đubrenje pitajte savjetodavnu službu.

Spisak izvora je na posljednjem slajdu priče, a odluku uvijek donosi čovjek.

Nazad na ekološku svijest