01 / 10
Pamtimo 1991. i Žabljak, kad je Skupština proglasila Crnu Goru ekološkom državom, i to još stoji u prvom članu Ustava, ali ako se malo provozaš van grada, vidjećeš da je jedno ono što piše, a drugo ono što ostavljamo iza sebe. Ništa nam ne stiže na tacni, ni lijepa zemlja ni čista rijeka, pa zato krećemo od toga da je titula obaveza, a ne nagrada!
02 / 10
Kad god razmišljaš gdje bi usjevi poput loze, masline ili voćki najbolje uspijevali, lako je pogriješiti ako se oslanjaš samo na osjećaj, zato GeoSavjet gleda satelitske snimke, visinski model i klimu i slaže ih u kartu zona sa objašnjenjem. Odluka je ipak tvoja jer mi samo palimo svjetlo da vidiš dalje.
Oko 34 miliona ćelija, svaka velika 20 × 20 metara, pokriva cijelu zemlju od oko 13.800 km² unutar granica 25 opština. Naši podaci.
03 / 10
Crna Gora je mala po površini, a velika po prirodi. Kanjon Tare je jedan od najdubljih u Evropi, a Tara i Durmitor su pod zaštitom UNESCO-a. Takvo bogatstvo se ne stvara ponovo kad se jednom izgubi, i zato nije dovoljno da ga se sjetimo tek kad nam zatreba. Ekološka svijest počinje onda kad prirodu ne gledamo kao kulisu, nego kao nešto što je naše i što moramo ostaviti onima poslije nas!
04 / 10
Od poljoprivredne površine koja se koristi, čak 94,6 odsto čine livade i pašnjaci, a oranice samo 2,7 odsto, i kad to vidiš na jednom mjestu, jasno je zašto je svaka plodna ravnica dragocjena. Zemlja koja može da rodi nije za bacanje, ni doslovno ni u prenesenom značenju, a znamo da se baš na rubovima naših gradova nekad gomila ono što nam više ne treba...deponije smeća.
Rečenica o deponijama je naše zapažanje sa terena (a i mnogih drugih) , bez brojke.
Udio u korišćenoj poljoprivrednoj površini, 2023. godine (263.522 hektara).
MONSTAT, prema Četvrtom nacionalnom izvještaju o klimi (2024), str. 70. Satelit na cijeloj teritoriji nalazi oko 1,3 % njiva, a to je udio u ukupnoj površini zemlje.
05 / 10
Od osamdesetih svaka decenija je bila toplija od prethodne, a u posljednjoj punoj deceniji prosječna temperatura bila je 1,7 °C iznad one iz perioda od 1961. do 1990. Čovjek se brzo navikne da je “ovog ljeta vruće”, ali loza, maslina i voćke ne mogu da se naviknu preko noći, zato su naše karte uključile i klimu.
Odstupanje prosječne godišnje temperature, u °C, po deceniji.
Hidrometeorološki i seizmološki zavod, prema izvještaju iz 2024, tabela 48. Posljednji stub su samo tri godine, 2021 do 2023.
06 / 10
Ko je išao uz neku od naših sjevernih rijeka, vidio je koliko smeća završi na njenim obalama, pa kad dođe kiša ili otapanje snijega, odnese ga voda i nastavlja dalje niz tok. Voda je ono što nam stvarno daje život, a toplije godine će tražiti još više nje, zato izvještaj preporučuje navodnjavanje kap po kap i skupljanje vode u kišnijim periodima, jer se svaka kap računa.
Izvor za navodnjavanje: Četvrti izvještaj, str. 281, 283 i 284. Rečenica o smeću na obalama je naše zapažanje sa terena.
Zemlja ne stigne da upije sve, pa dio vode otekne površinom.
Voda polako ide uz korijen i ostaje tamo gdje biljci treba.
Ilustracija prema preporukama iz Četvrtog nacionalnog izvještaja, str. 281, 283 i 284.
07 / 10
Najveće jezero na Balkanu mijenja površinu od 360 do 500 kvadratnih kilometara, zavisno od kiše i godišnjeg doba, a tri petine pripadaju nama. Zato ga treba čuvati kao nešto što nam je povjereno, a ne kao nešto što nam pripada. Na karti ćeš vidjeti naš okvir jezera iz modula za provjeru kvaliteta vode.
Izvor: izvještaj iz 2024, str. 55, 58 i 98. Stvarni podaci.
Naša linija: površina vode u našem referentnom okviru, mjesečni medijan, u km². To je naš okvir, a ne zvanična površina jezera.
Sentinel-2, naš izračun iz modula Monitoring kvaliteta vode, od oktobra 2023. do septembra 2026.
08 / 10
Šuma pokriva oko 59 odsto zemlje, a 13,41 odsto teritorije je pod zaštitom, uključujući pet nacionalnih parkova, i to je razlog da budemo ponosni. Ali isto tako je istina da se van gradova na previše mjesta bacaju stare stvari i otpad tamo gdje im nije mjesto, a požari su ostavili ožiljke, jer je od 2005. do 2015. bilo oko 800 velikih, koji su oštetili više od 18.000 hektara šume. Naša karta pokazuje gdje je šuma.
Izvor: izvještaj iz 2024, str. 41 i 60. Rečenica o divljim deponijama je naše zapažanje, bez brojke.
09 / 10
Veliki problemi počinju malim navikama, pa i promjena može da krene od jedne osobe koja ne baci kesu pored puta i odnese je do kontejnera. Ako obrađuješ zemlju, biraj sorte koje bolje podnose vrućinu i đubri onoliko koliko treba, a prije bilo koje sadnje uzmi uzorak zemlje i pitaj savjetodavnu službu, jer odluku o sadnji ne treba prepustiti samo karti. Zemlja nam nije data da je potrošimo, nego da je ostavimo bolju nego što smo je našli!
Prve dvije preporuke su iz izvještaja (str. 281 i 283), a savjet o uzorku zemlje je naš.
10 / 10
Svaka brojka na ovim stranama ima izvor i naše računice možeš provjeriti, a konačnu odluku o sadnji uvijek donosi čovjek. Mala smo zemlja, ali upravo zato svaki korak ima težinu, i obećavamo da ćemo raditi koliko možemo da titula ekološke države jednog dana bude istina, a ne samo rečenica u Ustavu!!!